Menu

Inicijalni razgovor

Inicijalni razgovor se odnosi na prikupljanje anamnestičkih podataka o djetetu, pregledavanje dosadašnje prikupljene dokumentacije, razgovor s roditeljima, nakon čega se određuje potreba za logopedskom dijagnostikom i logopedskom terapijom.

Prikupljena dokumentacija za djecu odnosi se na nalaze i mišljenja dosadašnjih logopedskih dijagnostika provedenih u drugim logopedskim centrima i/ili javnozdravstvenim ustanovama. Također se odnosi na nalaze i mišljenja edukacijskog rehabilitatora, neuropedijatra i/ili neurologa, otorinolaringologa, psihologa, psihijatra, ortodonta, na nalaze pretraga sluha, mišljenja stručnog tima vrtića ili škole i sl.

Prikupljena dokumentacija za odrasle odnosi se na nalaze ORL specijalista kao što su audiolozi i/ili fonijatri, otorinolaringolozi, neurolozi, endokrinolozi, psiholozi i psihijatri, te otpusna pisma nakon hospitalizacija ili operacija. Tu se uključuju i kontrolni nalazi.

Inicijalni razgovor traje 45-60 minuta i bilo bi dobro da se provede prije logopedskog savjetovanja, a podrazumijeva se da se provodi tijekom logopedske dijagnostike (isti ili sljedeći dan). Ne uključuje prisustvo djeteta.

Logopedsko savjetovanje

Logopedsko savjetovanje odnosi se na kraću procjenu djetetovog stanja, gdje se roditelju iznose opažanja o djetetovoj komunikaciji, govoru i jeziku, na temelju čega se donosi odluka o početku/nastavku/prekidu/završetku logopedske terapije. Daju se savjeti o pravilnom poticanju komunikacijskog i govorno-jezičnog razvoja uz davanje smjernica, odlučuje se o potrebi daljnjih obrada (psiholog, neuropedijatar/neurolog i sl.), te ako se radi o djetetu koje je već uključeno u logopedsku terapiju onda se daju smjernice za rad kod kuće te se razgovara o djetetovom komunikacijsko-govorno-jezičnom napretku koji je ostvaren tijekom logopedske terapije.

Moguće je objasniti i komentirati logopedski nalaz kako bi se protumačio na pravilan način.

Logopedsko savjetovanje traje 45-60 minuta, te ne uključuje prisustvo djeteta.

Logopedska dijagnostika

Logopedska dijagnostika uključuje inicijalni razgovor, logopedsku procjenu djetetovog trenutačnog stanja komunikacijskih, govornih i jezičnih sposobnosti uz primjenu standardiziranih mjernih instrumenata (NRDLS, Peabody slikovni test rječnika, KORALJE, TROG-2:HR, PredČip, Test artikulacije Vuletić, te interni materijal za procjenu artikulacije, i govorno-jezičnih sastavnica), i izdavanje logopedskog nalaza.

Provodi se kroz jedan, dva ili više dana, ovisno o djetetovim potrebama i mogućnostima.

Kroz prvi susret moguće je provesti inicijalni razgovor i nakon toga logopedski pregled, međutim, zbog zahtjevnosti različitih situacija, te ovisno o intenzitetu i vrsti govorno - jezične teškoće, preporuča se provedba dijagnostičkog postupka kroz dva dana, kada bi se se u prvom danu proveo inicijalni razgovor, a u drugom logopedska procjena.

Logopedska dijagnostika odraslih provodi se u jednom danu, a logopedska dijagnostika promuklosti kod odraslih i kod djece provodi se kroz jedan ili dva dana uz uporabu objektivne akustičke analize glasa programom Praat i subjektivnih metoda kao što su to VHI ili pVHI.

Logopedski nalaz logoped piše nakon logopedske procjene, tumačeći rezultate dobivene na primijenjenim standardiziranim testovima i promatranjem, te se isti dobiva sljedeći dan ili nakon par dana. Nalaz je moguće poslati poštom ili roditelj dolazi u Logopedski centar po njega. U slučaju da nalaz nije jasan preporuča se provesti, odnosno, rezervirati termin za logopedsko savjetovanje kako bi se isti rastumačio.

Logopedska dijagnostika trebala bi se ponoviti nakon 9 do 12 mjeseci.

Logopedska dijagnostika traje 60-90 minuta ovisno o složenosti logopedskog problema, motiviranosti i suradnji djeteta, i ostalim unutarnjim i vanjskim faktorima.

Logopedska terapija

Logopedska terapija uključuje individualni rad s djetetom ili odraslom osobom. Ona ublažava ili rješava postojeće komunikacijsko-govorno-glasovno-jezične teškoće na način da se prilagođava svakom klijentu (individualni pristup). Nakon dijagnostike određuju se terapijski postupci sa ciljem što bržeg i uspješnijeg rehabilitiranja govorno-glasovno-jezične teškoće koju dijete ili odrasla osoba ima.

U logopedskom centru Laka riječ provode se terapijski postupci za sljedeće logopedske teškoće:

  • Poticanje komunikacije, govora i jezika kod djece s kašnjenjem u govorno-jezičnom razvoju, koja ne uključuje PAS (poremećaje iz autističnog spektra)
  • Poremećaj izgovora/artikulacije
  • Fonološki poremećaj
  • Teškoće u jezičnom razumijevanju i izražavanju
  • Teškoće čitanja i pisanja
  • Poremećaji glasa kod djece (promuklost funkcionalne i/ili organske etiologije, hiper i hiponazalnost, pareza ili paraliza glasnica, papilomi)
  • Poremećaji glasa kod odraslih (promuklost funkcionalne i/ili organske etiologije, hiper i hiponazalnost, spastična disfonija, psihogene disfonije lakšeg oblika)
  • Glas u pacijenata s Parkinsonovom bolešću uz pomoć LSVT metode
  • Poremećaji gutanja kod djece i odraslih (nakon moždanih udara, uslijed pareze/paralize jedne ili obje glasnice, kao posljedica psihološkog stresa – svi slučajevi kojima nisu potrebni bolnički uvjeti)
  • Poremećaji tečnosti govora u djece (netečnost, sindrom brzopletosti, mucanje)
  • Poremećaji tečnosti govora u odraslih (trenutno samo sindrom brzopletosti)
  • Poticanje artikulacije, govora i jezika kod djece s oštećenjem sluha te s teškoćama jezičnog razumijevanja i izražavanja uz pomoć PRS-ritmolacija

Logopedska terapija provodi se jednom do dva puta tjedno po 30 ili 45 minuta.

Na logopedskoj terapiji očekuje se sudjelovanje roditelja prilikom čega roditelj/i uči/e o terapijskim postupcima koje treba/ju provoditi kod kuće prema dobivenim savjetima. Sudjelovanje roditelja je potrebno također kod djece kojoj je potrebna motivacija za usvajanje logopedskih vježbi i za rad kod kuće.

Grupna logopedska terapija pretpostavlja uključenje najmanje troje do najviše petero djece u logopedski tretman predškolskih vještina, te se odnosi na onu djecu čije predčitalačke vještine nisu dovoljno razvijene ili su nedostatno razvijene. Također je namijenjena djeci koja ne pohađaju predškolske ustanove, ili ih pohađaju, ali u skraćenom vremenu.

Ritmolacije

Ritmolacije su posebni pedagoško-obrazovno-rehabilitacijski postupak koji uključuju razvoj i jačanje makromotorike – mikromotorike.

Namjena i ciljevi Ritmolacija:
  • poticanje i njegovanje senzo-psiho-motornog razvoja učenika
  • poticanje i razvijanje slušanja, slušne pažnje, fonacije, artikulacije
  • razvijanje strukturiranja govora (jezične komponente) u svrhu postizanja razumljivosti i razumijevanja govora i jezika
  • razvijanje sklada verbalnog i neverbalnog izražavanja u govornoj komunkaciji
  • te poticanje i razvijanje kreativnosti, spontanosti i izražajnosti u govoru putem razvijanja pravilne tjelesne napetosti i kvalitete pokreta, motorike, ritmičnosti, vizualne i taktilne perepcije, spaciocepije, spaciogramatike i afektivnosti.
Način realizacije posebnog pedagoško-obrazovno-rehabilitacijskog postupka
  • grupni rad uz individualizirani pristup i/ili individualni rad prema potrebama, mogućnostima i sposobnostima učenika primjerenim vježbama, pokretnim igrama i plesom.
Način vrednovanja posebnog pedagoško-obrazovno-rehabilitacijskog postupka:
  • procjena senzo-psiho-motornog statusa te statusa slušanja, govora i razumijevanja prema poteškoćama, mogućnostima i sposobnostima učenika.
Način korištenja rezultata vrednovanja posebnog pedagoško-obrazovno-rehabilitacijskog postupka
  • primjena u obradi jednostavnih i složenih tekstova (poezija, priče, igrokazi) te govornoj komunikaciji kroz dramsko – scensko – plesno i spontano govorno izražavanje.

Postupak se odvija jedan do tri puta tjedno, u trajanju od 30 do 45 minuta, sve navedeno po preporuci logopeda.

Laka riječ © 2023